Keto dijetom prisiljavamo tijelo da koristi drukčiji izvor energije. Umjesto korištenja glukoze kao primarnog goriva (koju dobivamo iz ugljikohidrata poput žitarica, krumpira i slično), keto dijetom tijelo koristi keto tijela kao izvor energije koja nastaju kao produkt razgradnje masnoća u jetri. 

Korištenje masnoća kao izvor energije čini se idealno kao metoda mršavljenja no postići stvaranje keto tijela u jetri nije tako jednostavno:

  1. Najprije moramo izbaciti unos ugljikohidrata i držati ga na 20-50g na dan maksimalno
  2. Najčešće je potrebno par dana da tijelo uđe u stanje ketoze
  3. Konzumacija previše proteina može ometati proces ketoze.

Budući da keto dijeta zahtjeva veći unos masnoća, masnoće su u ovoj dijeti dio svakog obroka. 

Na keto dijeti dopuštene su i neke zdrave nezasićene masti – poput orašastih plodova (badema, oraha), sjemenki, avokada, tofua i maslinovog ulja. Ali u velikim količinama potiču se zasićene masti iz ulja (palme, kokosa), masti, maslaca i kakao maslaca.

Proteini su dio keto prehrane, ali obično ljudi na dijeti ne razlikuje nemasna proteinska hrana i izvori proteina s visokim udjelom zasićenih masti, poput govedine, svinjetine i slanine.

Što je s voćem i povrćem? Sve je voće bogato ugljikohidratima, ali određeno voće (obično bobičasto voće) možete imati u manjim količinama u obroku. Povrće je većinom ograničeno na lisnato zeleno (poput kelja, blitve, špinata), cvjetače, brokule, šparoga, gljiva, krastavaca, celera i  tikvica. Dok se rajčica, paprika, luk, češnjak, krumpir, mrkva i sve ostalo gomoljasto povrće preporučuje izbjegavati zbog većeg udjela ugljikohidrata.  Primjerice šalica nasjeckane brokule ima oko 2g ugljikohidrata na 100g,  dok 100g krumpira ima oko 15g.

Rizici keto prehrane

Ketogena prehrana ima brojne rizike. Bogata je zasićenim mastima. Keto dijeta povezana je s porastom “lošeg” LDL kolesterola, što je povezano sa srčanim bolestima.

Ostali potencijalni keto rizici uključuju sljedeće:

Nedostatak hranjivih sastojaka. Ako ne jedete raznoliko povrće, voće i žitarice, mogući je manjak nekih mikronutrijenata, uključujući selen, magnezij,i vitamine B i C…

Problemi s jetrom. S većim udjelom masti u prehrani, prehrana bi mogla pogoršati bilo koja postojeća stanja jetre.

Bubrežni problemi. Bubrezi pomažu u metabolizmu proteina, a keto dijeta ih može preopteretiti.

Zatvor. Keto dijeta siromašna je vlaknastom hranom poput žitarica i mahunarki što može dodatno pogoršati stanje.

Ponekada nismo niti svjesni određenog stanja koja imamo, pošto početak nekih zdravstvenih komplikacija ne moramo nužno osjetiti – poput dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, dislipidemija i slično. Prije nego odlučite napraviti ovako velike promjene u prehrani na svoju ruku, potrebno se konzultirati s liječnikom i nutricionistom kako biste bili sigurni da od ovakve dijete nećete imati više štete nego koristi.